MALE TAJNE USPJEŠNOG UČENJA

Znam da želiš biti uspješan učenik. Tko to ne želi? Ako si zadovoljan svojim uspjehom, sve je u redu. Ako nisi, razmisli najprije što je tome uzrok. Znam da uspjeh ovisi i o sposobnosti, sreći i raspoloženju učitelja. Ali najviše ovisi o tome koliko i kako učiš. Na sreću ne možeš utjecati. Na raspoloženje učitelja možeš malo utjecati, jer ono ovisi i o tvome ponašanju. Na svoje sposobnosti možeš dosta utjecati jer se one razvijaju ovisno o tome koliko ih koristiš. Sposobnosti se povećavaju čitanjem knjiga, rješavanjem problema, učenjem, bavljenjem sportom. Na to koliko i kako učiš možeš potpuno utjecati.

Uzaludno je mrziti i “analizirati” sve one za koje misliš da su krivi za tvoj neuspjeh. To ti donosi trenutno olakšanje. Okrivljujući druge, skidamo krivicu sa sebe. To je lakše nego se primiti knjige. Međutim, jedini način da popraviš ocjene je: UČITI VIŠE I BOLJE. Ti odlučuješ što ćeš, kada i kako učiti i zbog toga si sam odgovoran za svoj uspjeh.

Ja ti nudim upute o načinu učenja koji se pokazao korisnim. Ako ih svakodnevno budeš slijedio, čak i onda kada ti se baš i ne da učiti, sigurna sam da ćeš postići uspjeh kakav želiš.


INTERES I MOTIVIRANOST ZA UČENJE

Kada nešto radimo na silu i zato što to netko traži od nas, rezultati su nam puno lošiji i za izvršavanje zadatka treba puno više vremena nego kad to isto činimo zato što to sami želimo ili zato što znamo da je to korisno za nas.
Odluku da ćeš učiti moraš donijeti sam. Kad ti se ne da učiti, sjeti se da je učenje neizbježno i korisno jer nam pomaže da preživimo u okolini koja se neprekidno mijenja. Samom sebi reci: “Hoću to naučiti!”. Kada postigneš visok uspjeh, popuniš “rupe u znanju” i naučiš učiti, i ono što te ne zanima, postat će ti interesantno.


STALNO MJESTO ZA UČENJE

Ako uvijek učiš na istom mjestu, kad mu priđeš, tvoj će mozak i tijelo biti spremni za učenje. Za učenje će ti trebati manje vremena, a rezultati će biti bolji.

Nastoj učiti na istom mjestu. Najbolje bi bilo da imaš svoju sobu. Ako je nemaš, to može biti neko mirno mjesto u stanu koje će biti rezervirano za tebe i tvoj rad.



UGODNO RASPOLOŽENJE

Ugodne doživljaje pamtimo duže i bolje. Ako se za vrijeme učenja osjećaš dobro, pažnju usmjeravaš na gradivo koje učiš, a ne na signale neugode iz svoga organizma. Tada učiš brže i manje zaboravljaš.

Nemoj učiti čim dođeš iz škole, kada si umoran ili bolestan. Kada dođeš iz škole, najprije se odmori, pojedi nešto, popij čašu vode. Kada ustaneš iz kreveta, najprije se razbudi, umij se, počešljaj, doručkuj i operi zube. Prostoriju u kojoj učiš provjetri i optimalno zagrij (22°). Pazi da ne bude ni pretopla ni prehladna. Sa stola i zida makni sve što bi ti moglo odvući pažnju. Ugasi radio i TV i ukućane zamoli da budu tiši.
Nastoj da ti svjetlo pada s lijeve strane (za ljevake s desne) kako ti sjena ne bi padala na ono što pišeš.


DNEVNI PLAN RADA

Kada znamo što u kojem trenutku trebamo činiti, ne gubimo vrijeme na pripreme. Tada se vrijeme predviđeno za rad maksimalno iskoristi. Sve stignemo napraviti, postižemo bolje rezultate i imamo više slobodnog vremena.

Kada dođeš iz škole odmah pregledaj sve knjige i bilježnice. Tada se još sjećaš što ste radili i što imaš za zadaću. Knjige i bilježnice iz predmeta iz kojih imaš nešto učiti ili pisati zadaću ostavi na stolu. Ostale spremi u torbu. Pogledaj što po rasporedu imaš sutra. Izvadi knjige i bilježnice iz predmeta iz kojih trebaš nešto ponavljati. Poslaži knjige jednu na drugu. Na vrhu neka bude najlakši predmet, a na dnu najteži. Zatim se odmori.
Kada počneš učiti, počni od vrha (najlakšeg predmeta). Kada završiš s nekim predmetom, knjigu i bilježnicu stavi u torbu. Kako se bude smanjivala "hrpica", bit će ti sve ugodnije i lakše raditi.

10 minuta prije predviđenog početka za učenje otiđi u WC, popij vode, nešto pojedi i pripremi sav potreban pribor. Tako nećeš imati izgovor da se svaki čas dižeš od stola. Učenje će puno kraće trajati, rezultati će biti bolji, imat ćeš više vremena za zabavu i bit ćeš zadovoljniji.

U početku mjeri koliko ti je vremena potrebno za izvršavanje nekog zadatka. Kasnije ćeš to znati sam procijeniti.


PAZITI NA SATU I UČITI ČIM JE GRADIVO OBRAĐENO

Što više paziš na satu, skraćuješ učenje kod kuće. Dok slušaš učitelja i izvršavaš zadatke, ti zapravo učiš. Ako kod kuće učiš isti dan kad je lekcija obrađena, ili sljedeći, još uvijek se sjećaš onoga što je učitelj govorio, pa samo utvrđuješ ono što si već naučio. Tada ti za učenje treba manje vremena i truda. (Najviše zaboravljamo prvi i drugi dan nakon učenja.) Ako učiš za tjedan dana ili više, zaboraviš ono što si čuo na satu, pa učenje počinješ “od nule”.

Učiti odmah nakon što je gradivo obrađeno znači učiti redovito. Učiti samo pred ispitivanje znači učiti kampanjski. Ako učiš kampanjski, nagomila ti se puno gradiva, pa moraš satima sjediti za knjigom. To nije zdravo, a ni korisno. Jako se izmučiš, a malo naučiš.

Dolazi redovito na nastavu, pazi na satu i uči redovito. Tada učenje neće biti mučenje.



UČENJE S PAUZAMA

Učiti se ne može beskonačno dugo jer se mozak umara dok radi. Ako bez pauze učiš jedan predmet iza drugoga:
teže razumiješ i pamtiš novo gradivo
brže zaboravljaš ono što si prethodno naučio
javi se monotonija i dosada, pa učenje doživljavaš kao mučenje
Čak i kad prestaneš učiti, tvoj mozak i dalje obrađuje naučeni sadržaj. Kada naučiš gradivo iz jednog predmeta i napraviš pauzu, “tragovi pamćenja” u mozgu se produbljuju i zaborav je manji.

Što se mozak manje umori, za oporavak mu je potrebno manje vremena. Najkorisnijim se pokazao aktivan odmor, tj. odmor uz neku laganu fizičku aktivnost (šetnja, gimnasticiranje, lagano trčane, brisanje prašine, usisavanje, pranje posuđa, isl.). Učenje s pauzama možeš si priuštiti samo ako učiš redovito!

Nakon učenja gradiva iz jednog predmeta napravi pauzu. Nastoj učiti 35 do 55 minuta, pa napravi pauzu od 10 do 15 minuta. Nakon 3 do 4 sata učenja, napravi veliku pauzu od 2 sata. Dok se odmaraš, bavi se nekom laganom fizičkom aktivnošću. Pazi da ne pretjeraš, jer ćeš biti preumoran da bi mogao učiti. Odmor započni prije nego se jako umoriš.

Ako je lekcija velika, podijeli je na nekoliko dijelova i nakon što naučiš svaki dio, napravi kraću pauzu. Manje ćeš se umoriti, smanjit ćeš monotoniju i više naučiti. Nemoj učiti jedan iza drugoga slične predmete (hrvatski i engleski, povijest i zemljopis, fiziku i matematiku, i sl.), jer će ti u suprotnom biti dosadno.

AKTIVNO UČENJE

Aktivno učiti znači ulagati napor prilikom učenja. Ono zahtijeva više truda, ali daje bolje i trajnije rezultate. Ako si odlučio aktivno učiti, trebaš činiti sljedeće:

1. Pročitaj bilješke iz bilježnice - to će te podsjetiti na ono što si čuo i vidio na satu.
2. Pročitaj iz udžbenika čitavu lekciju kao da čitaš neki zanimljiv roman kako bi imao predodžbu o onome što ćeš učiti. Čitaj onako kako tebi odgovara (u sebi ili glasno).
3. Razmišljaj o značenju pročitanog. Ako nešto ne razumiješ, stavi znak ? uz tu rečenicu. Kod ponovnog čitanja mnoge stvari će ti biti razumljivije. Ako i nakon toga nešto ne razumiješ, pogledaj u bilježnicu, enciklopediju i sl. ili pitaj nekoga da ti to objasni (roditelje, prijatelje, braću). Učenje bez razumijevanja je učenje napamet. Tako naučeno gradivo brzo se zaboravi.
4. Pri čitanju usput pogledaj sve crteže, tablice i grafikone i pročitaj postavljena pitanja. To će ti pomoći da obratiš pažnju na ono što je bitno i da lakše razumiješ gradivo, a i slika se pamti lakše od teksta. Kod učenja povijesti i zemljopisa koristi se kartom ili atlasom.
5. Odgovori glasno i svojim riječima na pitanja na kraju lekcije. Ako ne znaš odgovor, potraži ga u tekstu. Odgovaraj dok to ne budeš činio tečno.
6. Ako je gradivo veliko, podijeli ga na dvije do tri podcjeline između kojih ćeš praviti kratke pauze od desetak minuta.
7. Ponovno pažljivo čitaj odlomak po odlomak.
8. Zapiši pitanja koja bi se u tome odlomku mogla postaviti.
9. Ogovori na njih glasno.
10. Podcrtavaj ili markerom označavaj samo bitne riječi koje će te kasnije podsjećati na ono što trebaš zapamtiti i koje će ti pomoći pri ponavljanju. Dobro je i pisati natuknice o pročitanom (ako se potrudiš, možeš naučiti praviti bilješke u obliku mentalnih mapa, što je najbolji način). Sve to će ti pomoći da upamtiš i kasnije utvrdiš gradivo.
11. Datume i događaje ili ono što teško pamtiš napiši na papir i zalijepi na zid na vidljivo mjesto. Koristi različite boje. Povremeno to pročitaj, skreni pogled i pokušaj glasno ponoviti.
Pokušaj pri tome pokretom dočarati ono što izgovaraš. To će ti pomoći da te podatke dobro upamtiš.
12. Formule i pravila ispiši na jedan papir koji će ti biti pri ruci kad zatreba. Dopisuj nove kada ih budete učili.
13. Kada si odlomak pročitao do kraja i svaki njegov dio razumio, digni pogled od knjige i svojim riječima glasno prepričaj ono što je u tome odlomku najvažnije. Ako ne znaš što bi trebao reći, potraži označenu riječ i ona će ti pomoći da kreneš dalje. U početku ćeš često pogledavati u knjigu, a svaki će sljedeći put to činiti sve manje. Gradivo prepričavaj nekoliko puta, sve dok to ne učiniš tečno i bez greške.
Kada gradivo ponavljaš u sebi, može ti se činiti da znaš i ono što ne znaš. Kada pričaš glasno, ne možeš sam sebe zavaravati. Osim toga, tako gradivo vidiš i čuješ, pa ga bolje pamtiš. Pričajući glasno vježbaš odgovaranje pred učiteljem, pa ćeš imati manju tremu i manje ćeš zamuckivati i zastajkivati. Učenici koji govore tečno, često dobivaju bolje ocjene od onih koji zamuckuju.
14. Tek kad dobro naučiš jedan odlomak, prijeđi na drugi i ponovi čitav postupak.
15. Nemoj prekidati učenje dok ne naučiš čitavu cjelinu (ili podcjelinu). Važno je steći naviku završavanja započetog posla.
16. Najteže gradivo uči prije spavanja. Kada spavamo, ništa novo ne učimo, a mozak i dalje obrađuje naučeno gradivo.
17. Uči uvijek po knjizi i po bilježnici.
18. Korisno je slušati kad učitelj ispituje druge učenike. Tako ponavljaš i provjeravaš svoje znanje. Možeš zapisivati pitanja koja profesor postavlja (na zadnju stranicu bilježnice iz tog predmeta). Nakon nekog vremena pitanja se počnu ponavljati. Ovo ti može pomoći da način pokazivanja svoga znanja (odgovaranja) prilagodiš očekivanjima profesora i tako dobiješ bolju ocjenu.

ISPUNJAVANJE RADNIH BILJEŽNICA I PISANJE DOMAĆIH ZADAĆA

19. Tek pošto je lekcija dobro naučena, u radnoj bilježnici ispuni dio koji se odnosi na nju. Radnu bilježnicu nemoj ispunjavati prije nego si lekciju naučio.

20. Redovito piši domaće zadaće. To će ti pomoći da gradivo bolje razumiješ, zapamtiš i utvrdiš.

21. Zadaće piši sam, nemoj ih prepisivati, jer to nema smisla. Pisanjem zadaće gradivo se uči i utvrđuje. Prepisivanjem se ne postiže ništa.

22. Knjigu za lektiru posudi na početku mjeseca i svaki dan čitaj barem pola sata, praveći bilješke. To će ti pomoći da je uvijek napišeš na vrijeme i bez žurbe.


PONAVLJANJE NAUČENOG GRADIVA


23. Čak i ono što dobro naučimo, nakon nekog vremena djelomično zaboravimo. To je prirodno i normalno. Zaborav je najveći neposredno nakon učenja. Zbog toga je jako važno naučeno gradivo glasno ponoviti prije sljedećeg sata iz toga predmeta (najbolje bi bilo 48 sati nakon učenja, a zatim opet 7 dana nakon učenja). Ako budeš čekao do ispitivanja, puno ćeš toga zaboraviti i trebat će ti znatno više vremena za ponavljanje. Redovitim učenjem i ponavljanjem gradiva ti zapravo štediš svoje vrijeme.

TRAŽENJE POMOĆI

Kada dobro naučiš gradivo, zamoli nekoga od ukućana da te ispita. Tako ćeš se osjećati sigurnijim kada staneš pred učitelja. To možeš činiti dok ne budeš siguran da znaš učiti.

Kada nešto ne razumiješ ili ne znaš riješiti zadatak, zamoli za pomoć prijateljicu, brata, sestru ili roditelje. Nemoj odustati dok zadatak ne izvršiš do kraja i kvalitetno.
Ako ti ni oni ne mogu pomoći, svakako pitaj za pomoć učitelja. Važno je da odabereš pravo vrijeme i način za to. Nemoj ga prekidati u njegovom poslu. Priđi mu nakon sata, dođi na dopunsku nastavu ili mu postavi pitanje za vrijeme sata. Nemoj zaboraviti dići ruku i strpljivo čekati da ti dade dozvolu da govoriš.

Želim ti puno uspjeha u učenju!
Stručna suradnica psihologinja
Elvira Nimac, prof.